Vodič · Civilna zaštita
Zalihe hrane za hitne situacije za općine i gradove: kako ih uključiti u plan djelovanja civilne zaštite
Kada velika nesreća pogodi općinu ili grad, lokalna samouprava mora od prvih sati osigurati zbrinjavanje stanovništva – često bez struje, bez kuhinje i bez redovite opskrbe. Planirana zaliha hrane temelj je tog zbrinjavanja.
Ukratko
- Prema Zakonu o sustavu civilne zaštite općinski načelnik odnosno gradonačelnik donosi plan djelovanja civilne zaštite i osigurava uvjete za evakuaciju i zbrinjavanje (čl. 17.).
- Zakon definira zbrinjavanje kao osiguravanje hitnog, privremenog smještaja i opskrbe osnovnim životnim namirnicama (čl. 3.).
- Plan djelovanja mora navesti kapacitete za zbrinjavanje, uključujući kapacitete za pripremu hrane (Pravilnik, NN 66/2021).
- Ravnateljstvo civilne zaštite kućanstvima preporučuje zalihu vode i hrane za najmanje 2 dana; Strategija EU-a za Uniju pripravnosti cilja na 72 sata samodostatnosti.
Pravni okvir u Hrvatskoj
Zakon o sustavu civilne zaštite
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su organizirati poslove civilne zaštite iz svog samoupravnog djelokruga. Predstavničko tijelo donosi procjenu rizika od velikih nesreća, a izvršno tijelo – općinski načelnik ili gradonačelnik – donosi plan djelovanja civilne zaštite i osigurava uvjete za premještanje, sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje. Izvršno tijelo osniva i stožer civilne zaštite, a kada se proglasi velika nesreća, rukovođenje preuzima izvršno tijelo.
Što znači „zbrinjavanje”
Zakon zbrinjavanje izričito definira kao osiguravanje hitnog, privremenog smještaja i opskrbe osnovnim životnim namirnicama. Opskrba hranom stoga nije dodatak – ona je sastavni dio zadaće koju općina ili grad moraju moći izvršiti.
Plan djelovanja civilne zaštite (NN 66/2021)
Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti propisuje da plan jedinice lokalne samouprave sadrži, među ostalim, kapacitete za zbrinjavanje – smještajne, sanitarne uvjete i kapacitete za pripremu hrane – te mjesta zbrinjavanja i smještaja ugroženih ljudi. Pravilnik ne propisuje određenu količinu zaliha; to se određuje na temelju procjene rizika.
Sažetak, ne zakonski tekst. Mjerodavni su službeni tekstovi (izvori na dnu stranice).
Zašto plan treba zalihu hrane
Potres, poplava ili dugotrajan nestanak struje: u prvih 72 sata uobičajeni opskrbni lanci staju. Trgovine se zatvaraju ili ostaju bez robe, kuhinje bez struje ne rade, promet je prekinut. Upravo tada općina ili grad mora zbrinuti evakuirane stanovnike, ljude na mjestima zbrinjavanja, volontere i članove stožera.
Planirana zaliha odgovara na tri pitanja iz plana: koliko osoba treba zbrinuti, koliko dana bez dopreme, i kako ih prehraniti bez struje, bez kuhinje i bez hladnog lanca.
Zahtjevi za obrok za hitne situacije
- Spreman za jelo – bez kuhinje, bez struje, bez vode za kuhanje.
- Dugotrajan bez hlađenja – zaliha se ne mora obnavljati svakih nekoliko godina. Kompaktni obroci ostaju prikladni za konzumaciju do 30 godina.
- Visoka energetska vrijednost – dnevni obrok od 500 g daje oko 2.300–2.400 kcal.
- Planirane jedinice – karton s 24 dnevna obroka, paleta s 1.320 do 1.680 obroka.
- Netolerancije pokrivene – veganski obrok bez glutena (NRG-5 ZERO) za mješovite skupine na mjestima zbrinjavanja.
- Pitka voda planirana – voda za hitne situacije u pojedinačnim vrećicama, neovisna o vodovodu.
Primjer izračuna: 300 osoba, 3 dana
Općina u planu predviđa mjesto zbrinjavanja za 300 evakuiranih osoba, koje treba zbrinjavati 3 dana dok ne stigne redovita opskrba.
- Dnevni obroci (300 × 3)900
- Sigurnosna pričuva 10 %90
- Ukupna potreba990 obroka = 42 kartona
- Neto masa hraneoko 504 kg
- Pitka voda (2,5 l po osobi dnevno)2.250 litara
- Skladišni prostormanje od jedne europalete
Kalkulatorom potreba možete isti izračun napraviti za broj osoba, trajanje i pričuvu vaše općine ili grada i rezultat izravno pretvoriti u upit.
Što treba sadržavati plan djelovanja
- Broj osoba: stanovništvo za zbrinjavanje, uz volontere i članove stožera civilne zaštite.
- Trajanje: najmanje 72 sata; za dugotrajan nestanak struje ili izoliranost područja do 14 dana.
- Mjesto skladištenja: u prostorima općine ili grada, u skladištu civilne zaštite ili kao zaliha u vlasništvu jedinice, pohranjena kod dobavljača i isporučena na poziv.
- Čuvanje i kontrola: serije, datum proizvodnje i intervali provjere dokumentirani.
- Podjela: tko dijeli, kako i gdje ostaje zaliha ako se zgrada mora evakuirati.
- Pitka voda: količina, pakiranje i skladištenje neovisno o vodovodu.
- Dokumentacija: tehnički listovi i otpremnice kao dokaz za nadzor i reviziju.
Ako općina ne želi zauzimati skladišni prostor, zalihu može kupiti i ostaviti na čuvanju kod nas: postaje vlasništvo jedinice, čuva se propisno i isporučuje prema planu djelovanja.
Za operatore kritične infrastrukture pročitajte i vodič o Zakonu o kritičnoj infrastrukturi i samodostatnosti ključnog osoblja.
Česta pitanja
Obvezuje li zakon općine na zalihu hrane?
Ne u određenoj količini. Zakon zahtijeva da se osigura zbrinjavanje, koje uključuje opskrbu osnovnim životnim namirnicama. Kako će se to osigurati – vlastitom zalihom, ugovorom ili dobavljačem – određuje plan djelovanja na temelju procjene rizika.
Za koliko dana planirati?
Za kućanstva Ravnateljstvo civilne zaštite preporučuje najmanje 2 dana, a EU cilja na 72 sata. Za mjesta zbrinjavanja i operativno osoblje mnogi planovi pokrivaju 3 do 14 dana, ovisno o glavnom riziku.
Mogu li se obroci nabaviti javnom nabavom?
Ponude i dokumentaciju pripremamo u obliku prikladnom za javnu nabavu: tehnički listovi, certifikati, podaci o seriji i roku. Za vaš postupak pošaljite nam dokumentaciju o nabavi.
Što se događa sa zalihom nakon godina skladištenja?
Minimalni rok trajanja je 5,5 do 20 godina ovisno o proizvodu; kompaktni obroci ostaju prikladni za konzumaciju do 30 godina. Bilježimo ih sa serijom i datumom proizvodnje, tako da općina uvijek zna kada planirati provjeru ili zamjenu.
Izračunajte potrebu za svoj plan
Unesite broj osoba, trajanje i pričuvu – rezultat postaje izravno neobvezujući upit.
Izvori
- Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22), čl. 3., 17. i 24. – zakon.hr
- Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti, NN 66/2021 – Narodne novine
- Ravnateljstvo civilne zaštite, komplet za preživljavanje – civilna-zastita.gov.hr
- Europska komisija, Strategija za Uniju pripravnosti, JOIN(2025) 130 – EUR-Lex
Stanje: studeni 2026. Ovaj vodič daje pregled i ne zamjenjuje pravni savjet.
Kolačići i lokalna pohrana
Ova internetska stranica ne postavlja kolačiće za oglašavanje, analitiku ni mjerenje dosega i ne uključuje usluge trećih strana. Tehnički je nužan jedino jedan unos u lokalnoj pohrani vašeg preglednika koji pamti da ste pročitali ovu obavijest. Za to nije potrebna privola.